fallback

FOTO GMV: Izložba o Kukuljeviću i njegovu doprinosu hrvatskom identitetu

Typography

Izložba Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta koja je u povodu 200. godišnjice Kukuljevićeva rođenja priređena najprije u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagreba, 12. travnja otvorena je u Varaždinu.

Hrvatski povijesni muzej i Gradski muzej Varaždin, realizirali su je uz potporu Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te Grada Varaždina. Postav se temelji na originalnim predmetima iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog povijesnog muzeja te predmetima posuđenima iz privatnog vlasništva te srodnih arhivskih i muzejskih institucija. Autori izložbe su: iz Hrvatskog povijesnog muzeja muzejska savjetnica dr. sc. Marina Bregovac Pisk, muzejska savjetnica mr. sc. Jelena Borošak Marijanović i kustos Kristian Gotić, iz Gradskog muzeja Varaždin muzejska savjetnica, ujedno i voditeljica projekta Ljerka Šimunić te iz Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Ivana Mance. Autori likovnog postava su Željko Kovačić, Lana Kovačić i Lana Krpina.

Na otvorenju izložbe u Galeriji starih i novih majstora u Varaždinu govorili su Miran Bojanić Morandini,ravnatelj Gradskog muzeja uz Varaždinu, voditeljica projekta i autorica, muzejska savjetnica GMV-a Ljerka Šimunić, a otvorio ju je Željko Trstenjak, izaslanik Ministrice kulture RH.

Izložba predstavlja zanimljiv prikaz života i ostavštine tog velikana hrvatske misli, jezika i povijesti ali i šire obitelji Kukuljević. Ona zorno prikazuje Kukuljevića i njegovo vrijeme kroz povijesno-umjetničke eksponate, koje upotpunjuju zanimljivi multimedijski sadržaji (animirana karta „Kukuljevićeva putovanja“, siluetni hologram glave Ivana Kukuljevića Sakcinskog), a prati je iznimno opsežan katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.

Izložba je prožeta biografskim podacima i koncipirana u deset tematskih cjelina kojima se prezentira Kukuljevićevo djelovanje u vrijeme oblikovanja hrvatske nacionalne svijesti te njegov doprinos procesu nacionalne integracije i afirmacije u južnoslavenskom okviru naspram centralističkih namjera Beča.

Kao neumorni književnik, političar, povjesničar, epigrafičar, konzervator, arhivist i sakupljač umjetnina Kukuljevjić je prvi započeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuliranja ukupnosti činjenica koje tvore hrvatski nacionalni identitet te ukazao na njegove osobitosti. Povjesničar Tadija Smičiklas, Kukuljevićev suvremenik i suradnik, možda je najbolje definirao njegovu dugoročnu viziju djelovanja govoreći o baštini koju je nastojao oteti zaboravu i dati na „ogled hrvatskom narodu i učenom svijetu“.

Shvaćajući važnost institucija, a napose arhiva i muzeja u smislu sabiranja, čuvanja, znanstvenog obrađivanja i prezentiranja materijalnih svjedočanstava hrvatske baštine, te kritičkog pristupa obrađivanja hrvatske povijesti, Kukuljevića se s pravom može nazvati začetnikom hrvatskog identiteta.

Kukuljevićev široki interes, njegova neiscrpna radna energija te živ i znatiželjan duh, nisu bili samo rezultat obilježja vremena u kojem je živio nego i karakterna i duševna svojstva njegove osobnosti. Njegov predan rad potpuno posvećen osnivanju temeljnih znanstvenih i kulturnih institucija te otvaranje mnogih pitanja i disciplina ključnih za nacionalni status hrvatskog naroda, otvorio je prostor istraživačima budućih generacija sve do današnjih dana. – riječi su autorice projekta. Izložba se može razgledati do 30. srpnja.

Opširnije o tvrtki / instituciji na poveznici