fallback

Zašto se stvara fobija prema turizmu?

Ante Gavranović

Typography

Svjetska turistička organizacija – UNWTO izvijestila je nedavno kako posljednjih mjeseci odasvud u svijetu stižu izvješća o fobiji prema turizmu, prikazujući slike gradova i prosvjednika protiv invazije (pretjeranoga broja) posjetitelja.

 Najviše protesta se javlja u Barceloni i Veneciji, ali – primjer Dubrovnika – pokazuje da nije riječ o usamljenoj pojavi i da ćemo se s tim pitanjem sve češće susretati.

D1

International Tourism (2016)

C2

 

E2

 

F2

 

World’s Top Tourism Spenders (2016)

G2

World’s Top Tourism Earners (2016)

H2

Što se to događa? U pogledu poslovnih aktivnosti turizam je relativno mlad, ali je ubrzo prerastao u središnji dio ukupnih aktivnosti društva i stila života. Tako danas turizam generira otprilike 10 posto svjetskog BDP-a, na njega otpada desetina svih zaposlenih, a ujedno čini 30 posto svjetske trgovine uslugama. Važan je čimbenik u mnogim zemljama kao stabilizator platne bilance i osiguranja potrebnih sredstava za život.

Prepoznavajući upravo ovu dimenziju turizma, napose u manje razvijenim zemljama, upravo iz tih razloga Ujedinjeni narodi su 2017. proglasili Međunarodnom godinom održivoga turizma, uz pretpostavku da uz porast broja turista raste i odgovornost.

Održivi razvoj potiče zaštitu okoliša, štiti kulturnu baštinu i, što je još važnije, promovira angažiranost, povezanost i poštovanje prema lokalnim sredinama. Pokazalo se da upravljanje poraslim brojem posjetitelja mnogim popularnim područjima i turističkim destinacijama, uključivo i pojedine gradove, postaje središnjim pitanjem za obje strane - goste i domaćine, domaće ili strane turiste. Fobija od turista ne donosi koristi ni jednima, ni drugima.

UNWTO stoga upućuje jasnu poruku: rast nije neprijatelj; porasli broj turista se ne smije doživljavati kao prijetnju. Rast je, prije svega, unutarnja priča o sposobnosti ovladavanja tom pojavom i dokaz stvarne pripremljenosti destinacije za nju. Naime, rast turizma može i mora voditi ekonomskom prosperitetu, povećanju zaposlenosti, zaštiti kulturoloških vrijednosti, ali mora biti i u funkciji općeg društvenog razvoja područja na kojem se odvijaju sve te aktivnosti. Drugim riječima, traži se uravnotežen odnos.

Pritom UNWTO ne zaboravlja spomenuti pozitivne učinke koje sa sobom donosi susret s drugima, poput širenja vidika i promišljanja o boljem svijetu. Ipak, zalaže se i za određena pravila ponašanja, i to obostrano. Samo tako će se suzbiti sve izrazitija fobija prema dolasku turista, S druge strane, to povećava i odgovornost turističkih destinacija koje moraju voditi računa o potrebnoj ukupnoj infrastrukturi i stvaranju preduvjeta da prime u određenim razdobljima osjetno povećani broj turista.

Rekordna turistička godina - iako još ne raspolažu s podacima za posljednji kvartal, UNWTO izvještava o novoj, rekordnoj godini turističkih aktivnosti. Tako je, za prvih osam mjeseci 2018. u svjetskim okvirima zabilježeno 901 milijun međunarodnih turističkih dolazaka (to podrazumijeva turiste s noćenjem), što je 56 milijuna više od istoga razdoblja prethodne godine ili, grubo, oko 7 posto rasta. Ujedno, riječ je o osmoj uzastopnoj godini solidnoga rasta međunarodnog turizma.

Zanimljivo je da je najveći rast zabilježen u Africi (+9%) i Europi (+8%), dok je Azija zajedno s Pacifikom rasla 6 posto, Srednji istok 5 i obje Amerike 3 posto. Kad je riječ o Europi, najbrži rast zabilježile su zemlje južne i mediteranske Europe (+12%), u zapadnoj Europi taj rast iznosi 7 posto, u sjevernoj Europi 6, a u srednjoj i istočnoj Europi 4 posto.

„Turizam je važan ekonomski motor i generator zaposlenosti, pridonoseći milijunima ljudi širom svijeta da osiguraju sredstva za život“, istakao je generalni sekretar UNWTO na World Travel Marketu u Londonu.
Treba sad pronaći odgovore na ova dva suprotstavljena kretanja: s jedne strane stalno rast broj turista; s druge imamo sve učestalije prosvjede takvim kretanjima. Najnovije je da Venecija brani ulaz u svoje područje kruzerima. U Dubrovniku već se godinama postavlja pitanje koristi i štete od kruzerskoga turizma.

Potvrđuje se da svaka ljudska aktivnost ne donosi samo prednosti nego u sebi sadržava i nedostatke. Odgovor se ne bi smio svesti na ukidanje tih aktivnosti nego na pronalaženje razumnih rješenja i upravljanja njima. Pokazalo se da zajednički možemo graditi održiv, pravičan i upravljiv sustav turizma koji pruža široke mogućnosti razvoja, ali traži i određena pravila igre i ponašanja.

Podsjećamo na moto kampanje Međunarodne godine turizma: putovanje, uživanje i poštovanje! Očito je to win-win formula uspješnosti.

I2