Arheološka nalazišta

2107
Arheološka nalazišta Grčke

Grčka je svjetski poznata po svojoj prekrasnoj obali i prekrasnim plažama, po svojim otocima, mediteranskoj klimi i velikom broju sunčanih sati, po prekrasnim nijansama kristalnog mora i izvrsnoj mediteranskoj kuhinji.

No, putovanje u Grčku ponudit će vam mnogo više od uživanja na plažama i kristalno čistom moru, pogotovo ako ste ljubitelj povijesti i volite istraživati ​​drevna arheološka nalazišta.

Grčka je jedna od najvećih i najstarijih civilizacija na svijetu, a ostaci antičkih građevina danas se mogu vidjeti na svakom koraku. Zato se s pravom kaže da je cijela Grčka jedan veliki arheološki muzej pod vedrim nebom. S ukupno 18 mjesta svjetske kulturne baštine, bogata grčka povijest i kultura vječna je inspiracija za ljubitelje povijesti iz cijeloga svijeta. Dođete li u Grčku, ne propustite priliku posjetiti barem neka od bezbrojnih arheoloških nalazišta, a mi ćemo vam dati prijedloge.

Korint, Peloponez

Arheološka nalazišta
Korint, Peloponez

Korint je grad smješten na obali Korintskog zaljeva u Jonskom moru, na samom mjestu gdje se poluotok Peloponez susreće s kopnom Grčke. Nekoliko kilometara jugozapadno od grada u podnožju brda Akrokorint nalazi se arheološko nalazište antičkog Korinta.

Na ovom mjestu nalaze se ostaci Apolonovog svetišta, najstarijeg dorskog hrama u Grčkoj izgrađenog oko 540. godine prije Krista, na temeljima starije građevine. Ovaj nevjerojatni hram bio je okružen monolitnim stupovima, a od ukupno 42 stupa danas je sačuvano samo 7 stupova. Ovdje možete vidjeti i ruševine rimskog hrama i mnoge druge građevine iz antičkog i rimskog razdoblja, ostatke rimskih termi, dobro očuvanu Glaukovu fontanu iz 6. st. pr. Kr., ostatke starokršćanske bazilike, ulomke nekadašnji trg Agora, forum, grčko kazalište i rimski odeon.

Mikena, Peloponez

Arheološka nalazišta
Mikena, Peloponez

Drevna Mikena, nastala sredinom drugog tisućljeća pr. Kr., odigrala je veliku ulogu u razvoju grčke civilizacije, što najbolje ilustrira činjenica da je čitavo petstoljetno razdoblje od 1.600. do 1.100. Kr. naziva se mikensko razdoblje. Grad se nedvojbeno povezuje s Homerovim epovima Ilijada i Odiseja, koji imaju snažan utjecaj na europsku književnost i umjetnost više od 3000 godina.

Ako volite istraživati ​​drevnu povijest, neka Mikena bude obavezna na vašem popisu mjesta koja treba posjetiti u Grčkoj. Prođite kroz poznata Lavlja vrata i uđite u ruševine Kiklopskih zidina. Prošećite drevnim ulicama Mikene, posjetite raskošnu Atrejevu riznicu u kojoj se nalazi grobnica slavnog mikenskog kralja Agamemnona opisanog u Homerovim epovima, istražite ostatke kraljevske palače Megaron, kraljevsku grobnicu, tzv. . tholos

Akropola u Lindosu, otok Rodos

Arheološka nalazišta
Akropola u Lindosu, otok Rodos

Lindos, gradić na sjeveroistočnom dijelu otoka Rodosa, jedno je od najposjećenijih turističkih mjesta na otoku, gdje se između ostalog nalaze i brojni arheološki ostaci unutar zidina drevne akropole.

Akropola u Lindosu bila je jedan od tri najstarija izgrađena grada na Rodosu. Nalazi se na brežuljku iznad današnjeg naselja, a gradili su ga svi oni koji su vladali otokom – od Doraca, preko Rimljana i Bizanta, pa sve do vitezova s ​​Rodosa i Turaka. Danas se na ovom mjestu nalaze ostaci brojnih građevina. Najveća znamenitost je dorski hram Atene Lindije, sagrađen početkom 3. stoljeća prije Krista, na temeljima starijeg hrama.

Osim njega, ovdje možete vidjeti ostatke rimskog hrama iz 3. stoljeća koji je bio posvećen Dioklecijanu; gradske zidine izgrađene u 2. st. pr. Kr.; bizantska utvrda, koju su 1317. gotovo iz temelja obnovili vitezovi s Rodosa; crkva sv. Ivana iz 13. stoljeća, sagrađena na ostacima starije crkve, kao i ruševine brojnih drugih građevina.

Epidaurus, Peloponez

Arheološka nalazišta
Epidaurus, Peloponez

Svjetski poznato antičko kazalište u Epidaurusu na Peloponezu nedvojbeno je jedna od najvažnijih starogrčkih građevina koje su i danas u uporabi. Izgrađen u 4. stoljeću prije Krista, kao dio lječilišta i svetišta posvećenog grčkom bogu medicine Asklepiju, amfiteatar u Epidauru danas se smatra najvećim starogrčkim kazalištem.

Međutim, jedna druga značajka čini ga još posebnijim – njegova akustika. Savršeno uklopljen u prirodni krajolik, s besprijekornim građevinskim rješenjima, Epidaurus kao da ima odjek. Čak i u najvišim redovima sjedala, na visini od 60 metara, posjetitelji mogu jasno čuti sve zvukove iz najnižeg, središnjeg dijela (pozornice) – od govora do prigušenih glazbenih instrumenata. Čak se i uzdasi jasno čuju.

Epidaurus je također jedan od najbolje očuvanih antičkih amfiteatara u Grčkoj, a i danas se koristi za kazališne predstave i koncerte. Planirate li ljetovanje u Grčkoj na Peloponezu ćete imati priliku posjetiti ljetni umjetnički festival u Epidaurusu koji traje tijekom cijele sezone te prisustvovati izvedbama starogrčke drame koje će vas vratiti dva i pol unatrag tisućljeća u prošlost.

Olimpija, Peloponez

Arheološka nalazišta
Olimpija, Peloponez

Smještena u planinskoj regiji u prekrasnom prirodnom okruženju crnogoričnih šuma, između dviju rijeka – Alpheia i Kladeia, Olympia je još jedan grad na Peloponezu koji je nezaobilazna grčka destinacija za ljubitelje povijesti i arheologije. U blizini grada nalazi se antička Olimpija, jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Grčkoj.

Kao rodno mjesto Olimpijskih igara, najvažnijeg sportskog natjecanja na svijetu, Olympia je imala doista globalni utjecaj. Počevši od 776. pr. Kr., drevne Olimpijske igre održavale su se ovdje više od tisućljeća, sve dok ih nije ukinuo car Teodozije I. 393. Održavane u čast Zeusa, igre su uključivale niz atletskih natjecanja u kojima je jedina nagrada za pobjednik je bila maslinova grančica. Na ovom mjestu i danas gori olimpijski plamen za potrebe modernih olimpijskih igara.

Unatoč brojnim potresima i razaranjima koje je naredio Teodozije I., Olimpija se uspjela očuvati kroz stoljeća, a većina nekadašnje slave ove svjetske baštine još uvijek je očita. Ovdje se danas mogu vidjeti ruševine dva impozantna dorska hrama posvećena Heri i Zeusu, Fidijin atelje, ostaci luksuznog antičkog hotela Leonidaion, zatim Philippion, jonski hram izgrađen u čast Filipa II Makedonskog, kao i kao Gymnasium, antički sportski kompleks sagrađen u 2. stoljeću prije Krista za potrebe održavanja natjecanja Olimpijskih igara.

Akropola, Atena

Arheološka nalazišta
Akropola, Atena

Akropola je stjenovito brdo visoko 150 metara, s platoom na vrhu dugom 300 i širokom 150 metara, na kojem se nalazi kompleks svetišta božice Atene s velikim brojem znamenitih građevina neprocjenjive vrijednosti. Najstariji ostaci koji se danas mogu vidjeti na Akropoli ruševine su zidina koje su je okruživale u mikensko doba (između 16. i 11. st. pr. Kr.). Bedemi koji danas dominiraju kompleksom izgrađeni su u prvoj polovici 5. stoljeća prije Krista, kao i većina ostalih građevina u kompleksu.

Najvažnije građevine atenske akropole su Partenon, posvećen Ateni Parteno, zaštitnici grada, izgrađen sredinom 5. st. pr. Kr., kao i Erehteon, jonski hram sagrađen krajem 5. st. pr.

Akropola u Ateni je jedna od najljepših antičkih ruševina, ne samo u Grčkoj, već iu cijelom svijetu. Građevine koje su ondje podignute predstavljale su najraskošnija djela starogrčke arhitekture s ciljem da dočaraju svu moć Atene iz Periklovog zlatnog doba.

Proročište u Delfima, središnja Grčka

Arheološka nalazišta
Proročište u Delfima, središnja Grčka

Najvažnije proročište antičke Grčke, Delfi, i danas izgleda impozantno i bez obzira što vas zanimaju arheologija i starogrčke građevine, sigurno će vas oduševiti.

Delphi je gradić u središnjoj Grčkoj, smješten na jugozapadnim padinama planine Parnas, 15 km sjeverno od obale Korintskog zaljeva u Jonskom moru. Gradić se nalazi u prekrasnom prirodnom okruženju, na mjestu s fantastičnim pogledom na Korintski zaljev i njegovu sjevernu luku Itea. Ono po čemu je ovaj mali planinski gradić poznat u cijelom svijetu je arheološko nalazište Delfi, jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Grčkoj, koje se nalazi samo nekoliko stotina metara od centra modernih Delfa prema vrhu planine Parnas.

Za stare Grke Delfi su bili jedno od najcjenjenijih svetišta i poganskih proročišta. Apolonovo svetište u Delfima, zajedno sa svetištem u antičkoj Olimpiji, jedno je od dva najvažnija svetišta antičke Grčke. U antičko doba vjerovalo se da su Delfi središte svijeta.

Prvo, u kasnoj mikenskoj eri, Delfi su bili posvećeni Geji, božici planeta Zemlje. Strašni čuvar Delfa bio je zmija Piton, jedan od Gejinih sinova. Pitona je kasnije strijelom ubio Apolon, kako bi ga kaznio za patnju koju je nanio njegovoj majci Leti. Na mjestu gdje je ubio pitona, u blizini Kastalijskog potoka, Apolon je osnovao svetište i proročište.

Pare koje je emitirao kastalijski potok pomogle su Sibili ili Pitiji, proročici iz Delfa, da pjevanjem u transu predvidi budućnost. Sjedila je na tronošcu, udisala pare i izgovarala proročanstva, koja su se uglavnom odnosila na moral, vjeru i politiku. Njezine dvosmislene savjete i proročanstva tražile su i mnoge slavne osobe stare Grčke, a bila je poštovana i u Lidiji, Kariji i Egiptu. Čak su i brojni vladari donosili važne državne i vojne odluke tek nakon savjetovanja s Pitijom.

U Delfima su se održavale i Pitijske igre. Obuhvaćala su pjesnička, glazbena i sportska natjecanja organizirana u gimnazijskoj dvorani čiji su ostaci i danas vidljivi na tom mjestu. Pitijske igre, nakon Olimpijskih igara, bile su drugo najvažnije natjecanje u panhelenskom svijetu.

U 8. stoljeću prije Krista Delfe su naselili pomorci s Krete i od tada se počeo širiti Apolonov kult, a Delfi su se počeli razvijati kao veliko svetište i proročište. Prvi hramovi u čast boga Apolona i božice Atene sagrađeni su u 7. stoljeću prije Krista, ali u 2. stoljeću potpuno gube na važnosti. Svetište je definitivno prestalo postojati 391. godine, kada je rimski car Teodozije I. naredio uništenje svih poganskih hramova.

Arheološka istraživanja ovog lokaliteta provode se i danas. Do sada su otkriveni ostaci kompletnog Apolonovog svetišta, antičkog izvora Castalia, gimnazije, stadiona, amfiteatra, svetišta Atene s tolosom i riznice Atenjana.

PREPORUKA