Vjerojatno ste ponekad osjetili bol tijekom promjene vremena, bilo da se radi o glavobolji ili bolovima od stare rane (na primjer, od operacije ili prijeloma).

Ako niste, onda vjerojatno poznajete nekoga tko se često žali na bolove pri presvlačenju ili nekoga čije se raspoloženje zna značajno promijeniti.

Jeste li se ikada zapitali zašto se to događa? Kako to da promjena vremena može tako snažno utjecati na ljudski organizam? Pitanje koje je Hipokrat postavio prije 2400 godina, a na koje još uvijek nemamo konkretan, znanstveno potkrijepljen odgovor. Ipak postoje neke teorije…

Zašto osjećamo bol tijekom promjene vremena?

Bol tijekom promjene vremena najčešće se javlja u vidu glavobolje
Bol tijekom promjene vremena najčešće se javlja u vidu glavobolje

Nema sumnje da vrijeme može utjecati na neke ljude, a postoji čak i čitavo znanstveno područje posvećeno tom fenomenu: biometeorologija, mala, ali raznolika skupina atmosferskih znanstvenika koji proučavaju kako – i zašto – vrijeme utječe na životinje, biljke i ljude.

Ideja da neki ljudi mogu “osjetiti” vremenske promjene prije nego što se dogode često spada u kategoriju “narodnih priča”, ali istraživanja, iako ograničena, pokazala su da su vrijeme i bol povezani. Ljudi na koje promjene najviše utječu često se nazivaju meteoropati (od grčkih riječi Meteori, nebeske pojave; i Patosbol, patnja), a termin se odnosi na fizičko stanje ili simptom povezan s vremenskim uvjetima, kao što su vlaga, temperatura i tlak.

U znanstvenoj zajednici još uvijek nema definitivnog objašnjenja ovog fenomena, no, prema riječima dr. Roberta Newlina Jamisona, profesora psihijatrije i anesteziologije na Harvardu i istraživaču koji je proučavao učinke vremena na kronične bolesnike, postoji nekoliko teorija.

Jedna od vodećih fokusira se na promjene atmosferskog tlaka, što se najbolje može opisati kao ‘težina atmosfere koja nas okružuje’. Visok atmosferski tlak gura tkiva prema tijelu i jednostavno im ne dopušta širenje. Ali atmosferski tlak često padne prije nego nastupe loši vremenski uvjeti. Zatim niži pritisak gura tkiva s manjom silom, što im omogućuje širenje – a proširena tkiva tada vrše pritisak na sam zglob. “To su mikroskopske razlike i teško ih možemo primijetiti, osim ako ih ne osjetimo”, kaže dr. Jamison.

“Osim toga, kada ljudi imaju kroničnu bol, ponekad živci mogu postati osjetljivi zbog ozljede, upale ili ožiljaka.” Živci su preosjetljivi, a budući da tijelo može [mikroskopski] širiti ili skupljati na temelju promjene vanjskog pritiska – preosjetljivi živci će odmah registrirati promjenu, uglavnom u obliku boli.

Jamison kaže da nitko ne zna točno kako vrijeme utječe na tijelo, ali da je dosad najpopularnija teorija da ljudi s artritisom ili drugim vrstama kronične boli imaju preosjetljive živce koji detektiraju promjenu pritiska koju atmosfera vrši na naše tijelo, što većina ljudi nikad ne doživi i ne primijeti. Osim toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.

No, veza između boli i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka. Osim što su rezultati prilično nejasni, postoji i čitava populacija koja tvrdi da vremenske promjene na njih nemaju apsolutno nikakav utjecaj.

No, pouzdano znamo da vrijeme utječe na neke procese u našem tijelu, primjerice – promjena atmosferskog tlaka mijenja i naš krvni tlak, a to može izazvati niz daljnjih posljedica.

Različiti vremenski uvjeti uzrokuju različite posljedice

Različiti vremenski uvjeti mogu imati prilično različite učinke na ljudski organizam

Znanstvena istraživanja su pokazala da različiti vremenski uvjeti mogu imati prilično različite učinke na ljudski organizam, a te razlike najviše osjete meteorolozi.

Nevrijeme praćeno grmljavinom: Prema studiji Sveučilišta Cincinnati, nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31%, a rizik od migrene kod kroničnih bolesnika za 28% (dovoljno je da grom udari i 40 km od čovjeka da izazove takve posljedice).

Istraživači su zaključili da munje utječu na glavobolje bez obzira na druge vremenske prilike. Točan razlog nije jasan, ali znanstvenici pretpostavljaju da bi okidač mogli biti elektromagnetski valovi koje emitira munja. Munje povećavaju i količinu ozona u zraku te lakše prenose spore gljivica koje mogu uzrokovati migrene.

Smog: Istraživači sa Sveučilišta John Hopkins povezali su izloženost finim česticama u zraku – drugim riječima, smogu – s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema. “Smog utječe na kardiovaskularni sustav na razne načine”, kaže kardiolog Stephen Sinatra. “Kada udišete čestice, smog vrši pritisak na pluća, što može povećati pritisak na srce.”

Zagađenje zraka također može povećati aktivnost autonomnog živčanog sustava, koji kontrolira vitalne nevoljne funkcije tijela, uključujući srce. “Udisanje čistog ili filtriranog zraka vrlo je važno za zaštitu kardiovaskularnog sustava”, dodaje Sinatra.

Magla: Za razliku od smoga, magla može koristiti osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, odnosno kada je nebo vedro i atmosfera stabilna. Kako Sunce izlazi, kapljice vode isparavaju, a čestice prljavštine i prašine koje se danju nalaze u zraku padaju na tlo.

“Vaš nos, usta, grlo i gornji dišni putevi su, naravno, učinkoviti u filtriranju”, kaže dr. Raymond Casciari, iz St. Joseph Hospital u Kaliforniji. “Ali male čestice još uvijek mogu dospjeti do alveola, sićušnih zračnih vrećica u plućima – i uzrokovati štetu. Budući da sama magla čisti te sitne čestice u zraku, može biti i korisna.”

Oluje: Nagli padovi atmosferskog tlaka obično dolaze prije same oluje. Prema istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta u Barceloni, oluje mogu povećati rizik od simptoma depresije kod nekih pojedinaca, posebno onih sklonih sezonskom afektivnom poremećaju.

Potpuno drugačije istraživanje koje su proveli istraživači sa Sveučilišta u Louisvilleu i objavili u jednom kanadskom časopisu časopis za Psihijatrija povezala je nizak atmosferski tlak s povećanim brojem psihijatrijskih hitnih stanja, posebice onih povezanih s nasilnim činovima.

Hladnoća: Osobe s reumatoidnim artritisom često osjećaju iznenadne bolove u zglobovima tijekom hladnog vremena, a ovaj su simptom potvrdili i španjolski znanstvenici u nedavnom istraživanju. Otkrili su da su šanse za povećanje boli bile 16% veće pri niskim temperaturama.

Jedna teorija povezuje pad tlaka zraka koji često prati hladno, kišovito vrijeme s povećanom upalom i boli uzrokovanom širenjem tkiva u tijelu. “Iako su podaci nejasni, moji se pacijenti sigurno više žale tijekom vlažnog i hladnog vremena nego kad je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za liječenje artritisa u Fredericku. “Vježbanje u zatvorenoj teretani ili plivanje u toplom bazenu može pomoći u ublažavanju bolova.”

Kako ublažiti bolove uzrokovane promjenom vremena?

Bolovi uzrokovani promjenom vremena nisu trajni

Prije svega, važno je znati da bolovi uzrokovani promjenom vremena nisu trajni. Zapravo, ljudi se s vremenom počinju prilagođavati tim pojavama. Ta spoznaja – znati što se točno događa – može donekle umiriti meteorologe, jer realno gledano, vrijeme ne možemo promijeniti, možemo samo čekati da promjena prođe.

Ipak, znanstvenici kažu da je simptome moguće donekle ublažiti. Tijekom vremenskih promjena neki će ljudi s artritisom uzimati više lijekova protiv bolova, ali također mogu poduzeti neke dodatne korake za olakšanje.

Toplina: Toplina je jedan od ključnih čimbenika koji može ublažiti bol uzrokovanu vremenskim promjenama. Slojevito odijevanje, zagrijavanje doma ili zagrijavanje automobila prije ulaska u njega može pomoći u ublažavanju boli (istraživanje: Nacionalni instituti zdravlja). Također, pokušajte spavati pod električnom dekom ili dodatno ugrijati odjeću. Toplina će opustiti vaše mišiće i time ublažiti bol.

Kretanje okolo: Prije izlaska van po hladnom vremenu, zagrijte zglobove jednostavnim vježbama.

Pokušajte popraviti svoje raspoloženje: Osobe s kroničnom boli često se osjećaju tjeskobno, depresivno i razdražljivo. Znanstvenici tvrde da u mnogim slučajevima mozak može nadjačati te osjećaje. Poboljšanje raspoloženja je važno. Prije svega pokušajte poboljšati san, a stručnjaci preporučuju da se tijekom promjena bavite nečim što će vam odvlačiti pažnju, nekom strašću koja će vas potpuno okupirati.

PREPORUKA

Online Edukacija: Kreiranje i Prodaja E-tečajeva

Online Edukacija savjeti kako da kreirate i prodajete e - tečajeve Online edukacija je odličan online posao koji vam...

Šta vidjeti u Sarajevu

Ako se pitate šta vidjeti u Sarajevu, na pravom ste mjestu. Kada se pomisli na Sarajevo, mnogima prvo na...

Otok Mahe – Što vidjeti i raditi na otoku?

Sejšeli (službeno Republika Sejšeli) je otočna država u Indijskom oceanu. Sastoji se od 115 otoka, od kojih su...

Neinvazivni tretmani za bol u leđima: pregled efikasnih alternativnih metoda

Bol u leđima je uobičajena bolest koja pogađa milione ljudi širom svijeta. Može biti uzrokovano raznim faktorima, uključujući...

Parfem za početnike – što trebate znati da biste dobro mirisali

Parfemi su danas u širokoj upotrebi. Portošac se kontinuirano predstavlja novim mirisima pa je izbor šarolik i zanimljiv....

Kako prirodno regulirati hormonsku neravnotežu

Pitate se kako prirodno regulirati hormonsku neravnotežu, bez brige jer ste na pravom mjestu. Koliko nam je zdravlje važno,...

Kako pobijediti depresiju u doba izolacije

Pitate se kako pobijediti depresiju u doba izolacije? Ne brinite se, na pravom ste mjestu! Čini li Vam se...

Vaša Ključna Destinacija za Rešenja

U doba digitalne ere, pristup informacijama i znanju nikada nije bio lakši. Internet je postao izvor beskrajnih resursa,...