Mnogi ljudi danas brinu i često se pitaju kako prestati brinuti?
Briga se uvukla u sve pore čovječanstva. Jeste li jedan od onih koji stalno brinu i imaju tjeskobne misli? Ovi savjeti pomoći će vam da se opustite i smirite svoje uzburkane misli.
Koliko je briga previše?
Brige, sumnje i tjeskobe normalan su dio života. Prirodno je brinuti se o neplaćenom računu, nadolazećem razgovoru za posao ili prvom spoju. Ali “normalna” briga postaje pretjerana kada je uporna i nekontrolirana. Svaki dan brinete o tome “što ako” i stvarate najgore moguće scenarije, ne možete izbaciti teške misli iz glave i to vas ometa u svakodnevnom životu.
Stalna briga, negativno razmišljanje i neprestano iščekivanje najgoreg mogu uzeti danak vašem emocionalnom i fizičkom zdravlju. Može vam oduzeti emocionalnu snagu, uzrokovati nesanicu, glavobolju, želučane probleme, napetost mišića i otežati koncentraciju na poslu ili u školi.
Ako patite od pretjerane brige i napetosti, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste isključili tjeskobne misli. Kronična zabrinutost mentalna je navika koja se može promijeniti. Možete istrenirati svoj mozak da ostane smiren i vidi život iz uravnoteženije i manje stresne perspektive.
Zašto je tako teško prestati brinuti?
Konstantna briga može donijeti velike probleme. Noću vas može držati budnima, a danju učiniti vrlo napetima. Za većinu onih koji brinu, tjeskobne misli potiču uvjerenja – i negativna i pozitivna:
Negativna uvjerenja o skrbi – Možda vjerujete da je vaša stalna briga štetna, da će vas izluditi ili utjecati na vaše fizičko zdravlje. Ili se možete brinuti da ćete izgubiti svu kontrolu nad svojom brigom. Pozitivna uvjerenja o zabrinutosti mogu biti jednako štetna.
Pozitivna uvjerenja o brizi – Možda vjerujete da vam briga pomaže izbjeći loše stvari, sprječava probleme, priprema vas na najgore ili vodi do rješenja. Možda si kažete da ćete, ako dovoljno dugo brinete o problemu, konačno moći nešto promijeniti? Ili ste možda uvjereni da je briga odgovorna stvar ili jedini način da nešto ne previdite? Jednom kada shvatite da je briga problem, a ne rješenje, možete povratiti kontrolu nad svojim tjeskobnim umom.
Kako prestati brinuti?
Savjet 1: Stvorite dnevno razdoblje “brige”.
Teško je biti produktivan u svakodnevnim aktivnostima kada tjeskoba i briga dominiraju vašim mislima i odvlače vas od posla, škole ili kućnog života. Ovdje može pomoći strategija odgode brige. Umjesto da pokušavate zaustaviti ili se riješiti tih misli, dopustite si da ih imate, ali…
Napraviti “razdoblje zabrinutosti”. Odaberite točno vrijeme i mjesto za njegu. Svaki dan bi trebao biti isti (npr. u dnevnom boravku od 16:30 do 16:50) i dovoljno rano da vam ne smeta prije spavanja. Tijekom razdoblja zabrinutosti dopušteno vam je brinuti se o svemu što vam padne na pamet. Ostatak dana, bez brige.
Zapišite svoje brige. Ako vam se tijekom dana u glavi pojavi zabrinjavajuća misao ili briga, ukratko je zapišite i nastavite s danom. Podsjetite se da ćete imati vremena razmisliti o tome kasnije, tako da sada nema potrebe da brinete o tome. Također, zapisivati svoje misli – na blok ili na telefon ili računalo – puno je teže nego što mislite, pa će vaše brige najvjerojatnije izgubiti snagu.
Prođite kroz svoj “popis briga” tijekom razdoblja brige. Ako vas misli koje ste zapisali i dalje muče, dopustite si da brinete o njima, ali samo onoliko vremena koje ste odredili za svoje razdoblje brige. Dok na ovaj način ispitujete svoje brige, često će vam biti lakše razviti uravnoteženiju perspektivu.
Savjet 2: Izazovite tjeskobne misli
Ako patite od kronične tjeskobe i zabrinutosti, velike su šanse da na svijet gledate na način da se čini puno strašnijim nego što uistinu jest. Možete diskreditirati vlastitu sposobnost rješavanja životnih problema pretpostavkom da ćete se raspasti na prvi znak nevolje. Ove vrste misli uključuju razmišljanje o stvarima poput: “Ako sve nije savršeno, ja sam potpuni neuspjeh.”, “Nisam dobio posao.” Nikada ga neću ni shvatiti.”, “Pogrešno sam postavio zadnje pitanje na testu. Ja sam idiot.”, “Ja sam neuspjeh. Dosadan sam. Zaslužujem biti sam.”
Kako izazvati te misli?
Tijekom vremena koje vam je dopušteno brinuti, izazovite svoje negativne misli pitajući se:
Koji su dokazi da je ova misao točna?
Koliko je vjerojatno da će se ono čega se bojim stvarno dogoditi?
Što bih rekao zabrinutom prijatelju?
Savjet 3: Napravite razliku između rješivih i nerješivih briga
Istraživanja pokazuju da se, dok ste zabrinuti, privremeno osjećate manje tjeskobno. Prevladavanje problema u vašoj glavi odvraća vas od emocija i čini da se osjećate kao da nešto postižete. Ali brinuti se i rješavati probleme dvije su vrlo različite stvari.
Rješavanje problema uključuje procjenu situacije, stvaranje konkretnih koraka za rješavanje problema i provođenje plana u djelo. Briga, s druge strane, rijetko dovodi do rješenja. Bez obzira koliko vremena provodite živeći u najgorim mogućim scenarijima, više niste spremni nositi se s njima ako se stvarno dogode.
Je li vaša briga rješiva?
Rješive brige su one koje možete riješiti odmah. Na primjer. poduzmite nešto tako što ćete otići na taj razgovor za posao iako ste zabrinuti za ishod. Nerješivi problemi su oni za koje ne postoji odgovarajuća mjera. “Što ako jednog dana dobijem rak?” ili “Što ako je moje dijete u opasnosti?”
Ako je problem rješiv, napravite popis svih mogućih rješenja kojih se možete sjetiti. Usredotočite se na stvari koje možete promijeniti, a ne na okolnosti ili stvarnosti koje su izvan vaše kontrole. Nakon što procijenite svoje mogućnosti, napravite plan akcije. Nakon što imate plan i počnete raditi na problemu, osjećat ćete se puno manje tjeskobno.
Ako briga nije rješiva, prigrlite neizvjesnost. Briga je često način na koji pokušavamo predvidjeti što će budućnost nositi i spriječiti neugodna iznenađenja, kao i kontrolirati ishod. Problem je što ne radi. Razmišljanje o svim stvarima koje bi mogle poći po zlu ne čini život predvidljivijim. Ako se usredotočite na najgore slučajeve, samo ćete spriječiti sebe da uživate u dobrim stvarima koje imate u sadašnjosti.
Savjet 4: Prekinite krug brige
Ako se pretjerano brinete, može vam se činiti da vam se negativne misli neprestano vrte u glavi. Možda ćete se osjećati kao da izmičete kontroli, da ćete poludjeti ili uskoro izgorjeti pod teretom ove tjeskobe. Ali postoje koraci koje možete poduzeti odmah kako biste zaustavili sve te tjeskobne misli i dopustili si malo vremena bez brige.
Ustani i pokreni se. Tjelovježba je prirodan i učinkovit tretman protiv tjeskobe jer oslobađa endorfine koji ublažavaju napetost i stres, povećavaju energiju i poboljšavaju osjećaj ugode. Još važnije, usredotočite se na to kako se vaše tijelo osjeća dok se krećete.
Idite na tečaj joge ili tai chija. Usmjeravanje uma na pokrete i disanje zadržat će vašu pozornost na sadašnjem trenutku.
Meditirati. Meditacija djeluje tako da prebacuje vaš fokus s brige o budućnosti ili razmišljanja o prošlosti na ono što se događa upravo sada. Ako ste potpuno angažirani u sadašnjem trenutku, možete prekinuti beskrajnu petlju negativnih misli i briga. Jednostavno pronađite mirno, udobno mjesto i odaberite jednu od mnogih besplatnih ili jeftinih aplikacija za pametne telefone koje će vas voditi kroz proces meditacije.
Vježbajte progresivno opuštanje mišića. To vam može pomoći da razbijete tjeskobu fokusiranjem uma na tijelo umjesto na misli.
Pokušajte disati duboko. Kada se brinete, postajete tjeskobni i dišete brže, što često dovodi do daljnje tjeskobe. Ali prakticirajući vježbe dubokog disanja, možete umiriti svoj um i smiriti negativne misli.
Redovite tehnike opuštanja mogu promijeniti mozak.
Savjet 5: Vježbajte svjesnost
Prepoznajte i promatrajte svoje brige. Ne pokušavajte ih ignorirati, boriti se protiv njih ili ih ne kontrolirati kao što obično želite. Umjesto toga, jednostavno ih promatrajte iz vanjske perspektive, bez reagiranja ili osuđivanja. Budite ih svjesni.
Primijetite da kada ne pokušavate kontrolirati takve misli koje se pojavljuju, one ubrzo nestaju, poput oblaka koji se kreću nebom. Zapeli ste samo kad vam je stalo.
Ostanite usredotočeni na sadašnjost. Obratite pozornost na to kako se osjećate u svom tijelu, na ritam svog disanja, na emocije koje se neprestano mijenjaju i na misli koje vam prolaze kroz um. Ako vam neka misao zapne u umu, vratite pozornost na sadašnji trenutak.
Ponavljajte svakodnevno. U početku ćete vjerojatno otkriti da vam misli neprestano lutaju oko briga. Pokušajte se ne frustrirati. Svaki put kad se usredotočite na sadašnjost, ojačavate novu mentalnu naviku koja će vam pomoći da se oslobodite iz kruga negativnih briga.
Smirujuća meditacija
Pronađite mirno mjesto.
Sjednite na udobnu stolicu ili jastuk, ravnih leđa i stavite ruke u krilo.
Zatvorite oči i udahnite kroz nos, dopuštajući zraku da uđe u donji dio trbuha. Neka vam se želudac potpuno raširi.
Izdahnite kroz usta.
Usredotočite se na aspekt svog disanja, prolaz zraka kroz nosnice i tijelo te podizanje i spuštanje trbuha.
Ako vam um počne lutati, vratite fokus na disanje bez ikakve treme.
Pokušajte meditirati 3 ili 4 puta tjedno po 10 minuta dnevno.
PREPORUKA
- Zarada od hobija
- Viber kao rješenje za poboljšanje poslovanja
- Čitanje knjiga
- Nedostatak sna
- Ljekovito bilje
