Što su glagolski prilozi i kako ih razlikovati

Glagolski prilozi često zbunjuju učenike.

Zbog sličnosti u nazivu još se češće javljaju nedoumice kako ih razlikovati. Iako imaju neke sličnosti, odnosno da pripadaju jednostavnim neličnim glagolskim oblicima, oni su i različiti. Njihova konstrukcija i, naravno, način upotrebe je potpuno različit, pa se ovi oblici ne smiju miješati, a pogotovo smatrati jednim te istim oblikom.

U nastavku je objašnjenje što su prilozi i kako ih razlikovati.

Glagolski prilozi

Postoje u srpskom jeziku dva priloga. Riječ je o GLAGOLU PREZENTU (čitanje, plač, trčanje) i PARTICIPI PROŠLOG (viđenje, došavši, nakon mjerenja). Kao glagolski prilozi razlikuju se od glagolskih pridjeva i oblikom i upotrebom.

No, glagolski se prilozi međusobno razlikuju i po upotrebi i oblicima. Ono što ih međusobno povezuje, a ujedno čini i zajedničku osobinu s glagolskim pridjevima jest to što pripadaju jednostavne forme. To znači da se sastoje od samo jednog glagola, za razliku od složenih oblika (perfekta, pluskvamperfekta, potencijala, futura I i futura II), koji se sastoje od glavnog i pomoćnog glagola.

Unutar podjele prostih oblika na nelične i osobne spadaju glagolski prilozi bezličan. Dakle, osoba koja izvodi radnju je nepoznata. Isto, Glagolski prilozi ne mogu biti predikati u rečenici.

Prezent particip

Pogledajte sljedeće rečenice:

1. pjevušeći popravili smo dosadnu atmosferu na rođendanu.
2. Anna je došla u dobru formu trčanje.
3. Mi trčimo drhtanje od straha.

Podvučene riječi: pjevušeći, trčanje, drhtanjeu rečenicama nazivamo glagolski prilozi sadašnji. U nastavku teksta objasnit ćemo kako su te riječi nastale i koja su njihova obilježja u tim rečenicama.

Osobine glagolskog priloga sadašnjeg

Pokušajmo prije svega odrediti predikate u prethodnim rečenicama.

U prvoj rečenici: Pjevušeći smo popravili dosadnu atmosferu na rođendanupredikat će biti popravili smo to (mi popravili smo to). U drugoj rečenici predikat će biti je stekaoa u trećem mi trčimo. Dakle, svi ovi predikati označavaju radnje koje obavljaju subjekti.

Što je onda s riječima? pjevušeći, trčanje, drhtanje? I ove su riječi glagoli, ali kako nisu predikati u rečenicama?

Odgovor je sljedeći:

– Prisjetite se gradiva o predikatu. Kod definiranja predikata postoji jasan uvjet – predikat mora biti glagol u osobnom glagolskom obliku! Primjeri bi bili: Ja pjevušećiti dobivatemi drhtimo…

Sada se vratimo na neke od prethodnih odjeljaka, u kojima smo naveli da su glagolski prilozi BEZLIČAN. Dakle, ne znamo tko izvodi akciju – lice je neodređeno.

Zato glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli, što ćemo objasniti u nastavku teksta, ne mogu biti predikati u rečenici.. Ovo je jedno od glavnih obilježja participa sadašnjega. Istaknut ćemo i druge karakteristike.

Ako pogledamo značenje riječi pjevušećiu kontekstu cijele rečenice: pjevušeći popravili smo dosadnu atmosferu na rođendanumožemo se zapitati kakvu radnju ta riječ označava.

Ako predikat popravili smo to, pjevušeći bit će radnja koja se događa istodobno s radnjom označenom predikatom. Upravo je to još jedna značajka participa sadašnjega. Tako, radnja označena ovim glagolskim oblikom događa se u isto vrijeme kad i neka druga radnja – atmosferu na rođendanu koji je bio jako dosadan popravili smo pjevušenjem. Ovim objašnjenjem odmah možemo istaknuti da se glagolski prilog sadašnji ponaša kao priloška odredba načina.

Kako se tvori glagolski prilog sadašnji

Ono što obično prepoznajemo po glagolskom prilogu sadašnjem je nastavak -či. Pokažimo kako se gradi ovaj glagolski oblik.

Prije svega, glagolski prilog sadašnji nastaje od nesvršenih glagola (čitaj, pjevaj, trči…). Njegov način gradnje malo se razlikuje od ostalih oblika. Naime, svi ostali glagolski oblici grade se ili od infinitiva ili od prezenta, a glagolski prilog sadašnji gradi se od jednog cjelovitog oblika prezenta.

Za njegovu konstrukciju potrebno je trećem licu množine prezenta dodati nastavak -či. Ovako izgleda:

1. Trči (inf.) – trče (3. mn.) – oni trče+što= ONI TRČEJI
2. Plač (inf.) – oni plaču (3. mn.) – oni plaču+što= PLAČEMJI

***Pomoćni glagoli: JESAM, BITI, ŽELJETI:

Ja sam – nema oblika glagolskog priloga sadašnjeg.

Biti – glagolski oblik sadašnji glasi – BUDUĆNOST.

Hteti – oblik glagolskog priloga sadašnjeg glasi – HOTEĆI.

Particip prošli

Pogledajte sljedeće rečenice:

1. Izašavši iz stana sam vidio školskog druga.
2. Upoznala sam puno prijatelja otišavši u školu.
3. Pročitavši ga knjiga Plakala sam.

Podvučene riječi: izlazeći, otišavši, pročitavši ga, u gornjim rečenicama nazivamo participima prošlim. U nastavku teksta objasnit ćemo kako su te riječi nastale i koje su njihove karakteristike.

Značajke glagolskog priloga prošlog

Kao što je to bio slučaj s glagolskim prilogom sadašnjim, i ovdje ćemo prvo odrediti predikate u navedenim rečenicama. Poznavanje predikata pomoći će nam da u rečenicama tražimo glagole u osobnom glagolskom obliku (jer samo oni mogu biti predikati). Tako ćemo u prvoj rečenici odrediti kao predikat vidio samu drugom upoznao samdok je u trećem predikat Briznula sam u plač. – (Glagolski prilozi)

Glagoli izlazeći, otišavši, pročitavši ganisu predikati, jer jesu bezličan (osoba koja vrši radnju nije poznata, nisu u obliku osobnog kapitala). – (Glagolski prilozi)

Pogledajmo, dakle, što znače izlazeći, otišavši, pročitavši ga u gornjim rečenicama. Pogledat ćemo koja je radnja prva izvršena:

1. Izašavši iz stana, vidio sam školski drug.

Dakle, prvo se trebala odigrati radnja da netko izađe iz stana, a tek onda da vidi školskog druga. To znači da glagoli označeni glagolskim prilogom prošlim označavaju radnje koje su izvršene prije neke druge radnje. Zato najčešće obavljaju uslugu priloške odredbe za vrijeme. – (Glagolski prilozi)

Konstrukcija glagolskog priloga prošlog

Glagolski prilog prošli najčešće se tvori od svršeni glagoli (pročitati, izaći, vidjeti, istrčati, reći…). U njegovoj konstrukciji sudjeluju infinitivna osnova i nastavak za oblik -vši (-v), -avši. Primjer:

1. Pisati (inf.) – pisati – pisati + vši = PISATIOn je
2. Videti (inf.) – vide – vide + vši = VIDEOn je
3. Daj (inf.) – da – da+ lice = DAOn je

***Obratiti pažnju

Kod glagola čija infinitivna osnova završava na suglasnik umeće se samoglasnik a između osnove i nastavka -vši. Ovako izgleda:

1. Leći › legoh › noga + A + uš › LEGAVŠI
2. Otresti se › otresti se › otresti se + A + uš › Otresti se
3. Pecite › pekoh › pek + A + uši › PEKAVŠI.

*** Pomoćni glagoli

Oblici glagolskog priloga prošlog pomoćnih glagola JESAM, BITI, ŽELJETI, dakako daju specifične oblike, kao i s glagolskim prilogom sadašnjim.

Točnije, ne postoji oblik za pomoćni glagol JESAM. Oblik glagolskog priloga prošlog za pomoćni glagol BITI glasi – BIVŠI, dok je oblik za pomoćni glagol HTETI – HTEVŠI. – (Glagolski prilozi)

PREPORUKA

• Zarada od hobija
• Viber kao rješenje za poboljšanje poslovanja
• Čitanje knjiga
• Nedostatak sna
• Ljekovito bilje