Kako razlikovati uzročne od posljedičnih rečenica

Ako se pitati kako razlikovati uzročne od posljedičnih rečenica, bez brige, na pravom ste mjestu.

U nastavnoj praksi uzročna i posljedično rečenice najviše zbunjuju učenike. Obično ih miješaju ili te dvije vrste vide kao jednu te istu vrstu rečenice. Međutim, u njihovom nazivu nema sličnosti pa stoga uzročne i posljedične rečenice nisu iste vrste rečenica.

Čak i ako izađemo izvan gramatike da bismo potražili značenje riječi uzrok i posljedica, vidjet ćemo da ti pojmovi nekako uvijek idu zajedno, da postoji neka poveznica. Zato izraz postoji odnos uzroka i posljedice.

Ipak, potrebno je razgraničiti što su uzročne, a što posljedične rečenice; gdje su im sličnosti, a gdje se razlikuju. Upravo tim dvojbama bavi se ovaj tekst.

Definiranje uzročnih rečenica

Uzročne rečenice označuju uzrok radnje u glavnoj rečenici. Evo primjera:

Marko nije došao na zabavu jer ga nismo zvali.

U ovoj rečenici zavisna rečenica jer ga nismo zvali ukazuje na nekakav šablon, razlog – dakle razlog zašto Marko nije došao na zabavu je taj što nije bio pozvan.

Uočavamo da su prvi dio rečenice (glavna rečenica) i drugi dio (zavisna rečenica) u određenom odnosu. Upravo je to odnos obrazac-posljedica o kojem smo govorili. U primjeru rečenice koju smo dali, posljedica bi se nalazila u glavnoj rečenici – Marko nije došao na zabavua uzorak, dakle, ono što je utjecalo, izazvalo tu posljedicu nalazi se u zavisnoj rečenici – jer uopće nije bio pozvan.

Primjećujemo da uzročne rečenice imaju funkciju priloške odredbe za uzorak.

Veznici uzročnih rečenica

Najčešći veznici uzročnih rečenica su: Da, stol, gdje, jer, kada, što prije, dok, od, Kako. Osim njih ima ih i u konjunktivnoj funkciji složeni veznicikoji su nastali spojem zamjenskih priloga ili priložnim izrazom sa stol ili Da. Takvi su: jer, zbog činjenice da, dakle što, na temelju toga, prema čemu, po čemu, zbog toga, zahvaljujući tome, s obzirom Ono što, s s obzirom na to…

Evo primjera upotrebe uzročnih veznika:

1. Nije došao jer nismo ga zvali.
2. Bilo joj je drago stol došla je.
3. Ne idem na odmor zato stol Imam puno posla.
4. Nisu joj pomogli od bio nepristojan.
5. Janko samo gleda filmove Kako on nema ništa pametnije za raditi.
6. On troši puno novca zato stol zarađuje mnogo.
7. Mora da si se loše proveo što prije ti si ljut
8. veselim se Da vidim te
9. žao mi je stol Čujem to.
10. Osvojili su prvu nagradu zahvaljujući tome naporno trenirali.

Uzročne rečenice su odvojene sa zarezom kada su u inverziji. Evo primjera:

1. Poštovat ću tvoju odluku od tako si odlučio.
2. Od tako si odlučio, poštovat ću tvoju odluku.

Određivanje posljedičnih rečenica

Uzastopne rečenice označavaju kakvu radnju koja proizlazi iz sadržaja glavne rečenice kao posljedice. Evo primjera:

Kasnimo na zabavu tako da nismo mogli ući.

U gornjoj rečenici zavisna rečenica (drugi dio rečenice) – pa nismo mogli ući, nastaje kao posljedica koja je u neposrednoj vezi s prvim dijelom rečenice. Dakle, to što su zakasnili na party rezultiralo je nemogućnošću ulaska na party.

Posljedične rečenice nikada ne mogu biti u inverziji i nikada se ne odvajaju zarezom.

Uzet ćemo istu gornju rečenicu i upotrijebiti je u inverziji kako bismo pokazali da se ne može koristiti na taj način.

Tako da nismo mogli ući, zakasnili smo na zabavu.

Rečenica gubi smisao i zato u sljedećim rečenicama nije dopuštena inverzija.

Razlikovati posljedične i uzročne rečenice

Na samom početku teksta govorili smo o tome kako učenici često griješe kada su u pitanju ove dvije vrste rečenica. Slične zabune postoje s konstituentskim i disjunktivnim rečenicama. Kao što smo već rekli, tu zbrku i izjednačavanje stvara odnos koji grade uzročne i posljedične rečenice. Uzročno-posljedična veza ih čini toliko sličnim.

U sljedećim primjerima rečenica obratite pozornost na razliku između uzročne i posljedične rečenice:

Budućnost Da kasnili smo, nismo mogli unutra. (uzročna rečenica)

Kasnimo ovako Da nismo mogli ući unutra. (rezultirajuća rečenica)

Veznici posljedičnih rečenica

Veznici se najčešće nalaze u funkciji veznika: Da, tako da, vas.

Evo primjera korištenja ovih veznika:

1. Tako je dobro naučila lekciju Da dobio najbolju ocjenu.
2. Bila je zauzeta pripremanjem slavlja Da nije ni primijetila da je vani nevrijeme.
3. Bili smo preumorni ovako Da odmah smo zaspali.
4. Zakasnili su na zabavu vas nisu mogli ući.
5. Bili su tako glasni Da nije mogla spavati.

*** S obzirom na ostvarenost ili neostvarenost posljedice posljedične rečenice mogu biti prave (stvarne) i nestvarne (nestvarne). Dakle, prve posljedice se mogu ostvariti, druge ne mogu. – (Kako razlikovati uzročne od posljedičnih rečenica)

Evo primjera:

1. Bio je tako iscrpljen da je odmah zaspao.

U ovoj rečenici zavisna rečenica da je odmah zaspao je posljedična i posljedica je ostvariva.

2. Bio je previše iscrpljen odmah zaspati.

U ovoj rečenici zavisna rečenica odmah zaspati posljedično je, ali posljedica nije ostvariva – bio je previše iscrpljen, ali ipak nije zaspao. – (Kako razlikovati uzročne od posljedičnih rečenica)

PREPORUKA

• Zarada od hobija
• Viber kao rješenje za poboljšanje poslovanja
• Čitanje knjiga
• Nedostatak sna
• Ljekovito bilje