Olimpijske igre – sve o najpopularnijem okupljanju sportaša na svijetu

Mnogo je pitanja vezanih uz ovaj planetarni događaj, i to ne bez razloga. Stoga pogledajmo što Olimpijske igre znače za čovječanstvo i njegov sportski, duhovni i povijesni razvoj.

Olimpijske igre održavaju se ove godine, nakon što je pandemija korona virusa odgodila njihovo održavanje u očekivanoj 2020. godini.

Uz jedno od najvećih sportskih okupljanja na svijetu dolazi uzbuđenje, neizvjesnost i navijanje.

No, ne škodi prisjetiti se stare latinske poslovice Historia magistra vitae est (Povijest je učiteljica života), te vratiti se daleko u prošlost Olimpijskih igara, s ciljem njihovog boljeg razumijevanja.

Kada su i zašto stvorene Olimpijske igre? Zašto se tako zovu? Koji je sport bio začetnik ovog natjecanja, zašto se održavaju 4 godine, zašto sudjeluju različite nacije? Kada i zašto nisu održani?

Olimpijske igre
Olimpijske igre zanimljivosti

Olimpijske igre kroz prizmu povijesti: antička Grčka

Malo se može reći sa sigurnošću o Igrama koje su se održavale prije Krista. Dokaza i svjedočanstava o njima ostalo je u tragovima, dovoljno za izgradnju određenih pretpostavki, ali svakako nedovoljno za utvrđivanje, primjerice, točne godine prvih igara.

Ono što povijest sa sigurnošću zna o starim Grcima jest da su sve svoje aktivnosti i aktivnosti posvetili božanstvima, a ni Olimpijske igre nisu iznimka.

Različite verzije mitova i legendi povezuju se s njihovim podrijetlom, ali sve imaju isti cilj: Igre su posvećene božanstvu i održavaju se njemu u čast.

Većina varijanti mitova i legendi vezana je, naravno, za Zeusovo ime.

Olimpijske igre dobile su ime po planini Olimpiji na kojoj su se održavale. Zapisi pronađeni na pločama za koje se vjeruje da su služile kao nagrade pobjednicima svjedoče o sigurnom održavanju Igara još 776. godine prije Krista!

Znanstvenici, iako se ne slažu oko točnog početka Igara, slažu se da se prve Olimpijske igre sigurno nisu održale 776. godine, već da je to tek prvi zapis o njima!

Popularna olimpijska vatra, tj olimpijski plamen, temeljio se na mitu o Prometeju i ukradenoj vatri: na Olimpijskim igrama ljudi su pokazali da su dostojni takvog Prometejeva dara.

Nekad se vatra palila sunčevom svjetlošću i ogledalom.

Ova se ceremonija smatrala važnom za današnji pogled na Olimpijske igre, pa je Olimpija zadržala mjesto odakle je nastao plamen.

Nakon što se zapali, baklja s vatrom nosi se (većim dijelom puta trčeći) u zemlju u kojoj se Igre organiziraju te godine.

Na dan otvaranja Olimpijskih igara pali se baklja na stadionu na kojem se održavaju igre. Time su službeno otvorene Olimpijske igre.

Na Igrama su sudjelovali anonimni “poglednici”, koji su nakon pobjede u nekoj od disciplina na dar dobivali vijenac od maslinovih grančica.

Time su sebi osigurali slavu, a mjestu iz kojeg dolaze čast i ponos. Čast je bila prava nagrada pobjedniku Igara, a vijenac je samo simbolizirao njegovu posebnost.

Antičke igre imale su nekoliko različitih kategorija u kojima su natjecatelji odmjeravali snagu, vještinu i spretnost. Jedna od najzahtjevnijih kategorija bila je penatlon/petobojšto je podrazumijevalo trčanje, skok u dalj, hrvanje i bacanje diska i koplja.

Osim toga, postojale su i druge kategorije trčanje na duge ili kratke udaljenosti, utrka bojnih kola na hipodromu, ,,boks” (tučnjava šakama), hrvanje kao i pankration (kombinacija boksa i hrvanja).

Maraton

Maraton nije bio dio Olimpijskih igara, kako se pogrešno misli. Naime, maraton je nastao u čast vojnika koji je pretrčavši 42 kilometra obavijestio Atenjane o pobjedi na Maratonskom polju, nakon čega je i umro.

S obzirom na postojanje trčanja kao kategorije, maraton je uveden kao najzahtjevnija varijanta na novim Igrama.

Olimpijske igre

Ukidanje Olimpijskih igara

Iako se ne zna točna godina početka Olimpijskih igara, razlozi njihova otkazivanja više su nego dobro poznati.

Naime, 393. godine poslije Krista, jačanjem kršćanstva i dolaskom kršćanskih vladara na vlast, dolazi do promjena za Olimpijske igre. Teodozije I.

Veliki ukinuo je sve poganske rituale i običaje, među kojima su bile i Olimpijske igre.

Osim što su bile posvećene poganskim božanstvima, što je za kršćanskog vladara bilo nedopustivo, natjecatelji koji bi pobijedili na Igrama sve su češće posezali za podizanjem kipova.

Ti su kipovi promijenili nekadašnju slavu i čast: kip je osigurao da ostane u priči, a time iu sjećanju. No podizanje “idola” proturječilo je Božjim zapovijedima, posebice onoj drugoj: nemoj imati idola.

Povjesničari smatraju da su ovi argumenti bili odlučujući za ukidanje najveće zabave Grka tog vremena.

Moderne olimpijske igre: Pretvaranje povijesti

Nakon gotovo 1500 godina od održavanja posljednjih Igara, iskapanja Olimpije pokreću niz događaja ključnih za njihovu rekonstrukciju.

Naime, kada je krajem 19. stoljeća otkrivena Olimpija i njeni stadioni, kao i povijesni dokazi o organiziranju masovnih sportskih okupljanja, povjesničar i veliki zaljubljenik u sport, Pierre de Coubertin, došao je na ideju da obnavljajući ih.

Tako je 23.6.1894. na Sorboni okuplja lidere iz svijeta sporta i organizira ih oko zajedničke ideje: rehabilitirati Olimpijske igre tako da predstavljaju sveobuhvatno međunarodno natjecanje.

Organizacija modernih Olimpijskih igara pripala je kolijevci ovog natjecanja: Grčkoj. Tako su prve moderne Olimpijske igre održane 1896. godine u Ateni.

Na prvim Olimpijskim igrama sudjelovali su samo muškarci, njih 285. Natjecali su se u nekoliko kategorija: atletika, gimnastika, mačevanje, streljaštvo, dizanje utega, hrvanje, tenis i biciklizam.

Pierre de Coubertin, koji je do 1925. godine bio na čelu Međunarodnog olimpijskog odbora, pokušao je osmisliti koncept Igara kao savršeno funkcionalnog stroja.

Zbog toga je često nalazio zamjerke i nastojao da igre budu zanimljive publici, cijenjene od strane natjecatelja, ali i povezane s antičkim, grčkim korijenima.

Tako je došao na ideju da stvori modernu verziju petoboja. Naime, petoboj je prvenstveno služio za pokazivanje vojnika: sve kategorije koje je uključivao bile su zapravo vještine koje je grčki vojnik morao posjedovati da bi sudjelovao u borbi.

Svjestan da se koncept ratovanja promijenio, au želji da ostane povezan s grčkom tradicijom, Coubertin je prilagodio petoboj potrebama tadašnjeg vojnika.

Na taj je način moderni petoboj došao do današnjeg oblika: trčanje, plivanje, mačevanje, jahanje (sa skokovima) i streljaštvo.

Olimpijski krugovi

Ideja iza olimpijskih krugova, zaštitnih simbola igara, višestruka je. Neki smatraju da različite boje (crvena, žuta, plava, zelena i crna na bijeloj podlozi) daju sve moguće kombinacije boja na zastavama svih država svijeta.

Drugi misle da je bit u jedinstvu: 5 krugova za 5 kontinenata (obje Amerike se vide kao jedna).

Zimske olimpijske igre

Pierre de Coubertin bio je strogi protivnik Zimskih igara. To se kosilo s njegovom idejom da svi sportaši, svi (mogući) sportovi i sve nacije održavaju natjecanje u isto vrijeme na istom mjestu.

Hokej i umjetničko klizanje prvenstveno su bili vezani uz Ljetne igre. No, interes za organiziranje natjecanja u zimskim sportovima nije jenjavao.

Tako, uz ogorčeno protivljenje Coubertena, 5. veljače 1924. godine u Francuskoj je održan prvi Zimski olimpijski miting.

Zimske olimpijske igre uključivale su nordijsko skijanje, brzo i umjetničko klizanje, bob i hokej.

Olimpijske igre
Zimske Olimpijske igre

Zanimljivosti

  • Prva žena na Olimpijskim igrama bila je 1900. godine u sastavu višečlane ekipe koja je osvojila prvo mjesto.
  • Neki sportovi nestaju (lov na jelene, dvoboji pištoljima), a neki nestaju, pa se vraćaju (golf i ragbi).
  • Na Olimpijskim igrama u Tokiju otvorene su nove kategorije: karate, skateboarding, surfanje i sportsko penjanje!
  • Moto Olimpijskih igara je Citius – Altius – Fortius (brže, više, jače), a izumio ga je Henri Didon 1894. godine.
  • Michael Phelps ima najviše medalja na Olimpijskim igrama: 28!
  • Grickanje medalje nije ležeran način. U prošlosti se kvaliteta zlata mogla provjeriti grickanjem: ako zlato utone i djeluje mekano, radi se o leguri. Pravom zlatu ne bi škodilo da ga zagrizete.
  • Olimpijske igre često su korištene za političke i ideološke intrige. Tako su prosvjedi i nezadovoljstvo Hitlerovom vladavinom, sukob SSSR-a i Amerike te pokret za prava Afroamerikanaca našli svoje mjesto na stadionima Olimpijskih igara.

Preporuka

Gdje za vikend sa djecom u Travniku

Gdje za vikend sa djecom može biti izazov, ali je ujedno i prilika za mnoge kvalitetne trenutke u...

Simboli nacionalnog identiteta i kulturnog nasleđa

Zastave su više od običnih komada tkanine koji vijore na vetru. One su simboli nacionalnog ponosa, istorije, kulture...

Destinacije za paragliding u Europi

Paragliding je jedan od najlakših načina da ostvarite nečiji san o letenju. Zato je ovaj adrenalinski sport, iako relativno...

Krimi serije – Top 3 serije koje morate pogledati!

Visokobudžetne serije obiluju izvrsnom glumom, dobrim scenarijem koji na zanimljiv način prikazuje priču, režijom koja stvara atmosferu napetosti. Krimi...

Mali princ – priča o malom, velikom, ljubavi i prijateljstvu

Autor je francuski pisac i pilot Antoine de Saint-Exupéry koji je, nažalost, netragom nestao tijekom putovanja tijekom Drugog...

Važnost dječje igre od rođenja do polaska u školu

Djeca kroz igru, osim što se zabavljaju, upoznaju svijet oko sebe. Dječje igre pomažu u razvijanju samopouzdanja, stjecanju...

Ovo su najljepše antiratne pjesme (video)

Donosimo Vam najljepše antiratne pjesme u nastavku članka. Situacija u Ukrajini se ne smiruje. Borbe su sve žešće, sve...

Ko je Aleksandra Prijović, pjevačica koja je zaludila regiju

Aleksandra Prijović trenutno je top tema u regiji  nakon što joj je pošlo za rukom zakazati četvrti koncert...