Poljubac sa partnerom

1882
poljubac u usne

Poljubac sa partnerom je univerzalni jezik koji nadilazi vrijeme i granice.

Prije nekoliko desetljeća antropolozi su procijenili da više od 90% kultura prakticira ljubljenje. Ljudi imaju instinktivni nagon za ljubljenjem, ali način na koji se ljube može biti različit, ovisno o kulturi ili osobnim iskustvima pojedinaca.

Strastveni francuski poljubac djeluje na naš mozak poput droge stimulirajući prirodne kemikalije u našem tijelu, a može izazvati čarolije istinske ekstaze izazvane koktelom hormona i neurotransmitera. Tijekom ljubljenja naše tijelo postaje izuzetno aktivno šaljući milijarde informacija iz mozga u jezik, mišiće lica, usne i kožu. Ti impulsi proizvode niz neurotransmitera koji izravno utječu na to kako se osjećamo.

“Poljubac je lijep trik koji je priroda osmislila da zaustavi govor kad riječi postanu suvišne.” – Ingrid Bergman

Kada se poljubac dogodi, naše tijelo i mozak doživljavaju niz [nezaboravnih] kemijske reakcije. Strastveni poljubac najprije proširuje krvne žile i mozak počinje dobivati ​​više kisika nego inače. Obrazi nam pocrvene, a puls nam se ubrza. Disanje postaje nepravilno i duboko. Zjenice se šire, a odmah se aktivira pet od dvanaest moždanih živaca – zahvaljujući njima pojačava se osjet vida, njuha, sluha, okusa i dodira.

Dugi poljubac također nam omogućuje da ‘kušamo’ tuđi okus što može otkriti tragove o njezinom ili njegovom zdravlju i plodnosti. Naši jezici – prekriveni malim izbočinama, idealno su dizajnirani za (podsvjesno) prikupljanje takvih informacija.

Osim toga, naše usne su povezane s velikim dijelom mozga. Seksolog Alfred Kinsey tvrdi da neke žene mogu doživjeti orgazam nakon dugog i strastvenog poljupca, jer su, tehnički gledano, naše usne pune osjetljivih živčanih završetaka, pa i najmanji dodir šalje hrpu informacija (od kojih se osjećamo dobro) u mozak. . Iako o njima ne razmišljamo često na ovaj način, usne su naša najizloženija erogena zona.

“Poljubac se može shvatiti kao prva linija obrane tijela od veze ili braka s pogrešnom osobom.” – Evolucijski psiholog Gordon Gallup Jr.

Što se događa u mozgu tijekom poljupca?

Poljubac sa partnerom je univerzalni jezik koji nadilazi vrijeme i granice.
Poljubac sa partnerom je univerzalni jezik koji nadilazi vrijeme i granice

“Kada se ljubimo, veliki dio mozga postaje aktivan”, kaže Helen Fisher, profesorica antropologije na Sveučilištu Rutgers. “Doista, ti kemijski kokteli čine razliku u odabiru partnera i privlačnosti. Čini se da nas privlače ljudi koji imaju određene biološke profile.”

Kada se ljubimo, svih pet glavnih osjetila odašilje poruke istovremeno. Milijarde živčanih veza aktivno šalju signale po cijelom tijelu, a svi oni na kraju završe u postcentralnigirusu – područje mozga koje obrađuje osjet dodira, temperature, boli…

Naš mozak reagira na te signale proizvodnjom kemikalija koje nam pomažu donijeti odluku o našem sljedećem koraku. Dobar poljubac može biti poput droge, utjecati na hormone i neurotransmitere da počnu ubrzano kolati tijelom, stimulirajući naše centre za zadovoljstvo.

Poljubac oslobađa velike količine dopamina koji je odgovoran za žudnju i želju, a znanstveno se povezuje sa ‘zaljubljivanjem’. Dopamin na naš mozak djeluje poput kokaina – zbog čega postajemo ovisni o osobi u koju smo zaljubljeni. Naš mozak doživljava dopamin kao nagradu, a budući da ljubljenje nagrađuje mozak dopaminom, želja za tom radnjom se stalno pojačava.

Kad ste zaljubljeni i osjećate se euforično, imate nesanicu i gubitak apetita – vaš mozak je jednostavan nadrogiran dopamin.

“Zvuk poljupca nije tako glasan kao zvuk topa, ali se njegov odjek osjeti mnogo duže.” – Oliver Wendell

Ljubljenjem se oslobađaju i velike količine oksitocina – “hormona ljubavi”. Oksitocin je odgovoran za održavanje posebne veze između dvoje ljudi. Zbog njega ljubljenje može održati ljubav i nakon nekoliko desetljeća veze. Drugim riječima, ljubljenje utječe na hormone i neurotransmitere koji su izvan naše svjesne kontrole, a ti signali igraju veliku ulogu u tome što osjećamo prema partneru. Poznato je da oksitocin utječe na kortizol, odnosno smanjuje ga, a kortizol je hormon odgovoran za osjećaj stresa.

Strastveni poljubac može podići i razinu serotonina, što nas navodi na opsesivne misli o ljubljenju partnera. Znanstvenici su primijetili da je razina serotonina kod tek zaljubljenih parova jednaka kao i kod pacijenata koji pate od opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Ljubljenje također potiče adrenalin koji pomaže našem tijelu da predvidi što bi se sljedeće moglo dogoditi, a adrenalin također ubrzava rad srca i smanjuje stres.

Konačno, francuski poljubac nešto je što muškarci (nesvjesno) zlorabe kada partnericu žele odvesti korak dalje. Muška je slina puna testosterona, a poljubac daje muškarcima priliku da nesvjesno pokušaju ‘prebaciti’ testosteron na žene kako bi potaknuli seksualnu želju. Ova dodatna prednost ljubljenja objašnjava zašto su muškarci daleko više zainteresirani za duge mokre poljupce od žena.

“A kad jednom nađeš pravu osobu, postoji samo jedan način da se veza nastavi. Samo se nastavi ljubiti.” – Evolucijski psiholog Gordon Gallup Jr.

PREPORUKA