Razvoj govora kod djece se razlikuje od djeteta do djeteta.
Osnove jezika stječu se do trećeg rođendana, a cjelokupni proces usvajanja završava najkasnije do trinaeste godine. Očekivani razvoj govora, međutim, može izostati ako postoje fizički problemi ili ako djetetove emocionalne, psihičke ili socijalne potrebe nisu zadovoljene.
Poznavanje jezika je izvanredno znanje. Prije nego što dijete počne normalno komunicirati, ono mora savladati mnoga znanja. Između ostalog, to uključuje učenje značenja riječi, prepoznavanje različitih zvukova i intonacija, kao i stjecanje znanja o značenju tona glasa.
Stoga se dijete mora naviknuti na ton glasa ljudi oko sebe, kao i naučiti prilagoditi ton i glasnoću vlastitog govora. Vjeruje se da genetika također utječe na brzinu usvajanja jezika.
Sustav nagrađivanja važan je za pravilan razvoj jezika
Prema ranijem psihološkom stajalištu dijete uči reći mama ja tata vrlo brzo i jednostavno prije svega. Te su riječi za dijete najvažnije, a ujedno ih je i najlakše izgovoriti.
No, znanstvenici objašnjavaju da je dijete nagrađeno kad god slučajno, kroz brbljanje, izgovori slogove tih riječi mama ili tata. Nagrada je u ovom slučaju hvaliti jer će npr. majka pohvaliti dijete kada čuje spomenute slogove “Da, tata je pustio glazbu, ti si tako pametna cura”.
Dijete će htjeti ponovno biti pohvaljeno i ponavljat će blebetanje za koje razumije da može izazvati maminu lijepu reakciju. Uz odgovore pune nježnosti i pažnje, djeca brže uče jer se pozitivno potkrepljuju.
Imitacija jedan je od važnih načina na koji djeca usvajaju jezik. Djeca pokušavaju oponašati zvukove iz okoline, ali često to čine nevješto ili pogrešno. Dogodit će se da dijete izmisli neku svoju riječ koju nije čulo da je netko drugi koristi.
On će, možda, pretjerano generalizirati množinu, pa će reći narod ili konji. Vjerojatno će napraviti i čudne rečenične konstrukcije.
Tada je uloga odraslih vrlo važna kod razvoja govora
Važno je da kompetentan govornik ispravlja dijete na prijateljski i izravan način kako ono ne bi pogrešno učilo. Kada konačno uspješno provedu ispravak i pokažu da su naučili pravilno izgovoriti određenu riječ ili rečeničnu konstrukciju, treba ih nagraditi. Nagrada može biti pohvala, ali i slatkiš, igračka ili odlazak na mjesto koje dijete posebno voli.
Budući da je jezik vrlo složen, djeca moraju razvijati i svoje kognitivne sposobnosti. Djeca traže jezične obrasce, pokušavaju razumjeti govor svoje okoline i nastoje uklopiti nova znanja u jezičnu slagalicu.
Za sve to vrijeme djeca uče logički povezivati, prisjećati se onoga što su ranije čuli te razvijaju pamćenje, ali i sposobnost zaključivanja. Ponekad djeca sama dolaze do gramatičkih pravila i aktivno traže uzorke za sastavljanje rečenica.
Pretpostavlja se da je mlađoj djeci nešto teže razumjeti da se nova oznaka odnosi na cijeli predmet, a ne samo na jedan njegov dio.
Tako će dijete vjerojatno prvi put reći da je pas mačka jer mu je mama pokazala na mačku i imenovala zadanu životinju. Mislit će da su sve životinje s četiri noge i tijelom zapravo mačke.
Razvoj govora do prve godine
Iako postoje određeni pokazatelji i razvojne norme kada je dječji govor u pitanju, roditelji ili skrbnici ne bi trebali biti previše zabrinuti ako primijete neka manja odstupanja. Neka vrsta govora razvija se od rođenja.
Dijete će za različite potrebe različito plakati i smijati se kada mu se javi bliska osoba. Bebe guguću i prepoznaju tonalitet glasa. Pod tim mislimo da razlikuju ljutito i nježno govorenje. Od trećeg do šestog mjeseca dijete brblja i izgovara slogove riječi ta-ba-ma…
U ovom razdoblju djecu zanimaju igračke koje ispuštaju zvukove, te su idealan izbor za poklon u ovoj dobi. Već tada djeca znaju izraziti nezadovoljstvo i radost vlastitim glasom.
Od šest mjeseci do godinu dana djeca počinju spajati različite slogove, kada je vrlo važna uloga odraslih koju smo ranije spomenuli, gdje će ih potaknuti da svoju prvu riječ izgovore pohvalom.
Dijete počinje slušati kada mu se netko obrati i prepoznaje značenje riječi za označavanje predmeta ili bića s kojima je često u kontaktu, poput dude, mačke ili bake. Dijete u ovoj dobi razumije upute poput “Uzmi, dođi, nemoj”.
Prvu riječ očekujte između 10. i 15. mjeseca. Pred kraj prve godine djeca znaju pokazati pojedine dijelove tijela, reći dvije-tri riječi i razumjeti riječ – ne. Znaju svoje ime, oponašaju zvukove koji su im poznati poput “mijau ili av”.
Kako biste potaknuli njihov razvoj govora, važno je da odgovarate na njihova vokaliziranja, lupkanje i brbljanje. Dobro je recitirati im dječje pjesmice i učiti ih nazive poznatih predmeta i ljudi poput stola, štednjaka, štednjaka… Odlične su i igre poput tashi-tashi-tanana.
Govor od prve do druge godine
U ovoj dobi dijete razumije jednostavna pitanja poput “Gdje je med?” Dok s njim listamo knjigu, vidimo da dok ih imenujemo, dijete prepoznaje i pokazuje na zadane slike. Sposoban je slušati kraće priče.
Stoga je jako važno da mu od malih nogu pokazujemo knjige, smišljamo priče i pjevamo pjesmice. Od prve riječi djetetov vokabular se brzo povećava. Oko 15. mjeseca ima oko 10 riječi; već sa 18 mjeseci zna čak 50 riječi. Na kraju druge godine ono već ima između 200 i 300 riječi.
Dijete počinje shvaćati značenje odrednica kvantitete – mnogo, još jedan… Zna za prostorne odnose „Mama je u kupaonici“. Duljina rečenica u ovoj dobi je maksimalno 3 riječi, pa će npr. reći “Mama pjeva”. Počinje postavljati, ali i odgovarati na pitanja.
Dobro je tražiti od djeteta složenije odgovore od “da” ili “ne”. Mahanje kao znak pozdrava je uobičajeno. Preporuča se da odrasla osoba djetetu sve što radi kaže: „Sad ću ti obući pidžamu“.
Na isti način radnje koje dijete izvodi, osjeća ili čuje treba verbalizirati: “Da, slušaš pticu.” Također, trebate govoriti jasno, jednostavno i polako. Kada vam se dijete obraća, važno je da mu pogledom u njega date do znanja da ga slušate.
Razvoj govora između druge i treće godine
U ovoj dobi dijete može pokazati dijelove svog tijela “Pokaži nos”. U stanju je uspješno izvršiti dvije naredbe “Podigni lutku i stavi je u kutiju.” Oslovljava se sa “ja” umjesto imenom.
Dijete počinje shvaćati značenje obiteljskih odnosa i zna tko je baka, a tko teta. Već tada se govor koristi za šalu s nekim, čak i zadirkivanje druge djece: “Ne smiješ ti to.” Dijete prstima može pokazati broj svoje dobi. Često u govoru zvučne zvukove zamjenjuje bezvučnima.
Do treće godine, uz adekvatnu korekciju, dijete će ispraviti skraćivanje slogova u riječima i više neće izgovarati vizir nego televizija i slično.
Također će zaustaviti mnoge druge nepravilnosti, kao što je zamjena zvučnih zvukova bezvučnim. Vrijeme je za postavljanje pitanja koja počinju s gdje, WHO ili što I zanima ga, recimo, gdje je čokolada?
Na kraju tog razdoblja djeca imaju vokabular od čak 450 riječi. Prepoznaju nekoliko boja; znaju odrediti što je malo, a što veliko i vole uvijek iznova čuti istu priču.
Kako biste djetetu bili dobra potpora da u ovoj dobi što bolje razvije komunikacijske vještine, dajte mu upute za jednostavnije igre, kako bi ih lakše razumjelo i usvojilo.
Morate uvijek iznova ponavljati nove riječi kako biste ih naučili. Važno je da opišete svoje postupke, planove i razmišljanja.
Razvoj govara zaključak
Dječje govore treba proširiti, na primjer, kada dijete kaže “Još kruha” možete dodati “Sara želi još kruha”.
Izuzetno je važno pratiti govorni razvoj djeteta kako bi ono napredovalo, a ako zaostaje potražiti stručnu pomoć. Prije svega, volite dijete i odnosite se s njim s puno nježnosti, a to će poboljšati cjelokupni razvoj, pa tako i razvoj govora.
PREPORUKA
- Kako ukloniti mrlje s odjeće
- Top 7 destinacija za paragliding u Europi
- Imendan danas
- Razum ili srce ?
- Rođendanske čestitke
- Kako naučiti dijete da gleda na sat
