Što su glagolski prilozi i kako ih razlikovati

Glagolski prilozi često zbunjuju učenike. Zbog sličnosti u nazivu još se češće javljaju nedoumice kako ih razlikovati. Iako imaju neke sličnosti, odnosno da pripadaju jednostavnim neličnim glagolskim oblicima, oni su i različiti. Njihova konstrukcija i, naravno, način upotrebe je potpuno različit, pa se ovi oblici ne smiju miješati, a pogotovo smatrati jednim te istim oblikom.

U nastavku je objašnjenje što su prilozi i kako ih razlikovati.

Glagolski prilozi

Postoje u srpskom jeziku dva priloga. Riječ je o GLAGOLU PREZENTU (čitanje, plač, trčanje) i PARTICIPI PROŠLOG (viđenje, došavši, nakon mjerenja). Kao glagolski prilozi razlikuju se od glagolskih pridjeva i oblikom i upotrebom.

No, glagolski se prilozi međusobno razlikuju i po upotrebi i oblicima. Ono što ih međusobno povezuje, a ujedno čini i zajedničku osobinu s glagolskim pridjevima jest to što pripadaju jednostavne forme. To znači da se sastoje od samo jednog glagola, za razliku od složenih oblika (perfekta, pluskvamperfekta, potencijala, futura I i futura II), koji se sastoje od glavnog i pomoćnog glagola.

Unutar podjele prostih oblika na nelične i osobne spadaju glagolski prilozi bezličan. Dakle, osoba koja izvodi radnju je nepoznata. Isto, Glagolski prilozi ne mogu biti predikati u rečenici.

Prezent particip

Pogledajte sljedeće rečenice:

  1. pjevušeći popravili smo dosadnu atmosferu na rođendanu.
  2. Anna je došla u dobru formu trčanje.
  3. Mi trčimo drhtanje od straha.

Podvučene riječi: pjevušeći, trčanje, drhtanjeu rečenicama nazivamo glagolski prilozi sadašnji. U nastavku teksta objasnit ćemo kako su te riječi nastale i koja su njihova obilježja u tim rečenicama.

Osobine glagolskog priloga sadašnjeg

Pokušajmo prije svega odrediti predikate u prethodnim rečenicama.

U prvoj rečenici: Pjevušeći smo popravili dosadnu atmosferu na rođendanupredikat će biti popravili smo to (mi popravili smo to). U drugoj rečenici predikat će biti je stekaoa u trećem mi trčimo. Dakle, svi ovi predikati označavaju radnje koje obavljaju subjekti.

Što je onda s riječima? pjevušeći, trčanje, drhtanje? I ove su riječi glagoli, ali kako nisu predikati u rečenicama?

Odgovor je sljedeći:

– Prisjetite se gradiva o predikatu. Kod definiranja predikata postoji jasan uvjet – predikat mora biti glagol u osobnom glagolskom obliku! Primjeri bi bili: Ja pjevušećiti dobivatemi drhtimo

Sada se vratimo na neke od prethodnih odjeljaka, u kojima smo naveli da su glagolski prilozi BEZLIČAN. Dakle, ne znamo tko izvodi akciju – lice je neodređeno.

Zato glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli, što ćemo objasniti u nastavku teksta, ne mogu biti predikati u rečenici.. Ovo je jedno od glavnih obilježja participa sadašnjega. Istaknut ćemo i druge karakteristike.

Ako pogledamo značenje riječi pjevušećiu kontekstu cijele rečenice: pjevušeći popravili smo dosadnu atmosferu na rođendanumožemo se zapitati kakvu radnju ta riječ označava.

Ako predikat popravili smo to, pjevušeći bit će radnja koja se događa istodobno s radnjom označenom predikatom. Upravo je to još jedna značajka participa sadašnjega. Tako, radnja označena ovim glagolskim oblikom događa se u isto vrijeme kad i neka druga radnjaatmosferu na rođendanu koji je bio jako dosadan popravili smo pjevušenjem. Ovim objašnjenjem odmah možemo istaknuti da se glagolski prilog sadašnji ponaša kao priloška odredba načina.

Kako se tvori glagolski prilog sadašnji

Ono što obično prepoznajemo po glagolskom prilogu sadašnjem je nastavak -či. Pokažimo kako se gradi ovaj glagolski oblik.

Prije svega, glagolski prilog sadašnji nastaje od nesvršenih glagola (čitaj, pjevaj, trči…). Njegov način gradnje malo se razlikuje od ostalih oblika. Naime, svi ostali glagolski oblici grade se ili od infinitiva ili od prezenta, a glagolski prilog sadašnji gradi se od jednog cjelovitog oblika prezenta.

Za njegovu konstrukciju potrebno je trećem licu množine prezenta dodati nastavak -či. Ovako izgleda:

  1. Trči (inf.) – trče (3. mn.) – oni trče+što= ONI TRČEJI
  2. Plač (inf.) – oni plaču (3. mn.) – oni plaču+što= PLAČEMJI

***Pomoćni glagoli: JESAM, BITI, ŽELJETI:

Ja sam – nema oblika glagolskog priloga sadašnjeg.

Biti – glagolski oblik sadašnji glasi – BUDUĆNOST.

Hteti – oblik glagolskog priloga sadašnjeg glasi – HOTEĆI.

Particip prošli

Pogledajte sljedeće rečenice:

  1. Izašavši iz stana sam vidio školskog druga.
  2. Upoznala sam puno prijatelja otišavši u školu.
  3. Pročitavši ga knjiga Plakala sam.

Podvučene riječi: izlazeći, otišavši, pročitavši ga, u gornjim rečenicama nazivamo participima prošlim. U nastavku teksta objasnit ćemo kako su te riječi nastale i koje su njihove karakteristike.

Značajke glagolskog priloga prošlog

Kao što je to bio slučaj s glagolskim prilogom sadašnjim, i ovdje ćemo prvo odrediti predikate u navedenim rečenicama. Poznavanje predikata pomoći će nam da u rečenicama tražimo glagole u osobnom glagolskom obliku (jer samo oni mogu biti predikati). Tako ćemo u prvoj rečenici odrediti kao predikat vidio samu drugom upoznao samdok je u trećem predikat Briznula sam u plač.

Glagoli izlazeći, otišavši, pročitavši ganisu predikati, jer jesu bezličan (osoba koja vrši radnju nije poznata, nisu u obliku osobnog kapitala).

Pogledajmo, dakle, što znače izlazeći, otišavši, pročitavši ga u gornjim rečenicama. Pogledat ćemo koja je radnja prva izvršena:

  1. Izašavši iz stana, vidio sam školski drug.

Dakle, prvo se trebala odigrati radnja da netko izađe iz stana, a tek onda da vidi školskog druga. To znači da glagoli označeni glagolskim prilogom prošlim označavaju radnje koje su izvršene prije neke druge radnje. Zato najčešće obavljaju uslugu priloške odredbe za vrijeme.

Konstrukcija glagolskog priloga prošlog

Glagolski prilog prošli najčešće se tvori od svršeni glagoli (pročitati, izaći, vidjeti, istrčati, reći…). U njegovoj konstrukciji sudjeluju infinitivna osnova i nastavak za oblik -vši (-v), -avši. Primjer:

  1. Pisati (inf.) – pisati – pisati + vši = PISATIOn je
  2. Videti (inf.) – vide – vide + vši = VIDEOn je
  3. Daj (inf.) – da – da+ lice = DAOn je

***Obratiti pažnju

Kod glagola čija infinitivna osnova završava na suglasnik umeće se samoglasnik a između osnove i nastavka -vši. Ovako izgleda:

  1. Leći › legoh › noga + A + uš › LEGAVŠI
  2. Otresti se › otresti se › otresti se + A + uš › Otresti se
  3. Pecite › pekoh › pek + A + uši › PEKAVŠI.

*** Pomoćni glagoli

Oblici glagolskog priloga prošlog pomoćnih glagola JESAM, BITI, ŽELJETI, dakako daju specifične oblike, kao i s glagolskim prilogom sadašnjim.

Točnije, ne postoji oblik za pomoćni glagol JESAM. Oblik glagolskog priloga prošlog za pomoćni glagol BITI glasi – BIVŠI, dok je oblik za pomoćni glagol HTETI – HTEVŠI.

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Ako smatrate da sadržaj objavljen na našem krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu [email protected] Materijal poslati na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i naš porta nema obavezu postupiti po istim.

Možda vas zanima

Boje

Što boje govore o Vama i kako utječu na Vaš život? Saznajte nevjerovatne činjenice koje otkrivaju mnogo o...

Razum ili srce ?

Razum ili srce? U današnje vrijeme, čini se, više slijedimo razum nego srce. No, često si postavljamo upravo...

Najbolji strojevi za pripremu tla kod sjetve suncokreta

Ako uzgajate suncokret i trebate dodatne informacije o pripremi tla za sjetvu, ovo je tekst za vas....

Arheološka nalazišta

Grčka je svjetski poznata po svojoj prekrasnoj obali i prekrasnim plažama, po svojim otocima, mediteranskoj klimi i velikom...

Friedrich Nietzsche – izreke i citati

Friedrich Nietzsche njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog. Ovo su njegove najbolje izreke i citati! "Najbolji način...

Čišćenje srebra – savjeti i ideje

Nema sumnje da srebro zauzima jedno od vodećih mjesta među ljubiteljima nakita. Stoga je čišćenje srebra veoma bitno....

Pasta za zube

Pasta za zube je izum koji je značajno promijenio higijenske navike ljudi. Kada kažemo "pasta za zube" prva asocijacija...

Kako pravilno sjediti za volanom

Sjesti za volan čini se kao prirodna stvar, zar ne? Jeste li znali da način na koji sjedite...