U pravnom kontekstu, pojam “mobbing” opisuje situacije psihičkog uznemiravanja ili zlostavljanja koje se događaju unutar radnog okruženja. Mobbing na poslu može imati teške posljedice, uključujući fizičke, emocionalne i mentalne traume.
No, s obzirom da je mobbing specifična vrsta zlostavljanja, postavlja se pitanje kako to adekvatno dokazati.
U nastavku teksta bavimo se poimanjem mobbinga, pravima koje pojedinci imaju kako bi se zaštitili od takvog ponašanja te načinima dokazivanja njegovog postojanja na radnom mjestu.
Što znači mobing na poslu?
Uznemiravanje na radu ili mobbing je vrsta diskriminirajućeg ponašanja koja se manifestira kroz agresivne radnje usmjerene na psihički integritet osobe, uključujući zlostavljanje, ponižavanje i uznemiravanje. Karakterizira ga bliska povezanost s profesionalnim okruženjem.
Radi se, dakle, o kontinuiranom neprijateljskom djelovanju s ciljem umanjivanja dostojanstva zaposlenika unutar radnog mjesta. Glavni motiv mobinga najčešće je pritisak na zaposlenika da sam donese odluku o raskidu radnog odnosa.
U Srbiji je to pitanje uređeno Zakon o sprječavanju zlostavljanja na radukoji se počeo provoditi 2010. godine.
Mobbing se dijeli na dva osnovna oblika:
- Horizontalni mobing – odvija se između kolega na istoj hijerarhijskoj razini unutar tvrtke. To može uključivati neprijateljsko ponašanje jednog zaposlenika prema drugom ili grupno zlostavljanje usmjereno na jednu osobu.
- Vertikalni mobing – javlja se u dva oblika: kada nadređena osoba zlostavlja zaposlenika na nižem položaju ili kada grupa zaposlenika zlostavlja svog šefa.
Fenomen mobinga, koji je prisutan desetljećima, svoje je ime i definiciju dobio tek osamdesetih godina prošlog stoljeća. Švedski psiholog Heinz Lehmann prvi je formalno definirao ovu vrstu ponašanja kao moralno zlostavljanje, maltretiranje i destruktivno ponašanje koje šteti radnicima.
Tko je obuhvaćen pravom na zaštitu od mobinga na radu?
Propisi nalažu da su svi zaposlenici zaštićeni od mobinga na radu, neovisno o vrsti radnog odnosa – radi li se o stalnom ili određenom radnom odnosu, obavljanju povremenih poslova, radu po djelu ili obavljanju pripravničkog staža bez formalnog radnog odnosa, pa čak i oni koji volonter..
Zakonska regulativa jamči zaštitu svakoj osobi koja je na bilo koji način zaposlena kod poslodavca.
Osim toga, Ministarstvo rada, zapošljavanja, branitelja i socijalne skrbi donijelo je 2010.g Pravilnik o ponašanju poslodavaca i zaposlenika koji obvezuje poslodavce i radnike te daje smjernice za ponašanje usmjereno na izbjegavanje zlostavljanja i zaštitu na radnom mjestu.
Pravilnik, osim promicanja zdrave radne atmosfere, sadrži i posebne odredbe koje identificiraju oblike ponašanja koji se mogu smatrati nasilničkim ponašanjem ili spolnim uznemiravanjem.
Postupak utvrđivanja mobinga na radu
Mobbing na poslu često se iskazuje neprimjetnim znakovima, što može otežati njegovo dokazivanje. Međutim, zaposlenici mogu poduzeti određene korake koji će im pomoći da potkrijepe svoje navode i olakšaju prikupljanje potrebnih dokaza.
Evo nekoliko savjeta:
- Zabilježite sve detalje: Važno je precizno zapisati sve što opažate. Ne zaboravite zabilježiti datume, vremena, mjesta i sve važne detalje vezane uz incidente. Ti zapisi mogu biti neprocjenjivi kada dođe vrijeme za rješavanje problema.
- Prikupljanje dokaza: Prikupite sve fizičke dokaze koji podupiru vaše navode o zlostavljanju, uključujući tekstualne poruke, e-poštu ili bilo koji drugi pisani dokaz.
- Medicinska dokumentacija: Ako zlostavljanje utječe na vaše zdravlje, važno je da redovito posjećujete liječnika kako biste dokumentirali svoje zdravstvene probleme. Liječnička izvješća mogu poslužiti kao važan dokaz o vašem zdravlju.
- Podrška kolegama: Ako drugi kolege imaju slične probleme, njihova podrška može biti od velike koristi u procesu dokazivanja zlostavljanja.
- Pravne konzultacije: Ako se osjećate nesigurno ili uplašeno zbog situacije, savjetuje se da potražite pravnu pomoć, odnosno odvjetnika specijaliziranog za radno pravo. Oni će vam pomoći da shvatite koje su vam mogućnosti i pravni koraci dostupni.
- Dijalog s poslodavcem: Ako ste spremni, razmislite o otvorenom razgovoru s nadređenima ili poslodavcem o problemima s kojima se suočavate i zatražite njihovu podršku u rješavanju situacije.
Međutim, treba imati na umu da neovlašteno audio i video snimanje ne može poslužiti kao pravno valjani dokaz na sudu, stoga se od takvih metoda treba suzdržati ako ne postoji pristanak osobe koja se snima.
Opći propisi i iznimke
Prema važećim propisima o mobbingu, sudski postupci uglavnom se vode prema pravilima građanskog prava. No, postoje iznimke kada zakon o mobbingu predviđa drugačiji tretman.
Zakon o mobbingu je specifičan, fokusiran na ključne teme i ne uključuje cjelovito građansko pravo. Za sve ostale aspekte koji nisu izravno regulirani zakonom o mobbingu primjenjuju se standardne odredbe Zakona o parničnom postupku.
Teret dokazivanja za mobing na radnom mjestu
U standardnim pravnim postupcima, osoba koja iznosi optužbe mora pružiti dokaze. Ako to ne učini, mogla bi izgubiti slučaj bez obzira na to koliko su njezine tvrdnje istinite.
U slučajevima mobbinga zakonodavac je uveo posebne odredbe koje pogoduju žrtvama. Ako žrtva mobbinga može pružiti uvjerljive dokaze o zlostavljanju, teret dokazivanja se automatski prebacuje na optuženog, bilo da se radi o poslodavcu ili nekoj drugoj osobi.
Mobbing na poslu: Zaštita žrtava
Poslodavac ili osoba optužena za mobing mora dokazati da njihovo ponašanje nije predstavljalo mobing. Ova izmjena zakona pruža dodatnu zaštitu žrtvama, oslobađajući ih punog tereta dokazivanja.
Za dokazivanje mobinga potrebna je hrabrost i dosljednost. Pravni sustav pruža potreban okvir za zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja. Poznavanje prava i procedura temelj je borbe protiv mobinga.
